Izložba „NOTA – priča o mirisu“ svečano će biti otvorena u četvrtak, 27. novembra 2025. godine, u 18 časova, u Muzeju nauke i tehnike (Skender-begova 51).

Muzej nauke i tehnike, u saradnji sa Muzejom za istoriju farmacije Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prvi put u Srbiji organizuje ekskluzivnu izložbu pod nazivom „Nota – priča o mirisu“.
Na izložbi će biti predstavljen složeni fenomen mirisa iz perspektive nauke, tehnologije, biologije, psihologije, istorije, antropologije, etnologije, lingvistike, estetike i kulture, dok će u istorijskom segmentu proizvodnje fokus biti stavljen na domaće proizvođače parfema, toaletnih i kolonjskih voda. Autori izložbe su viša kustoskinja Muzeja za istoriju farmacije Jelena Manojlović i viši kustosi Muzeja nauke i tehnike, Zoran Lević i Ivan Stanić.

Posetioci će kroz različite izložbene celine imati priliku da se upoznaju sa fenomenom mirisa preko najznačajnijih biljaka i životinja koje su se vekovima koristile za proizvodnju mirisa, aparatura za destilaciju, istorijskih artefakata – od rimskih bočica iz Viminacijuma, eksponata i priča o proizvođačima sa naših prostora iz 19. i 20. veka, većeg broja bočica za parfeme iz 20. veka i reklama, do najpoznatijih svetskih proizvođača mirisnih aroma. Posetioci će moći da se upoznaju i sa nekim od prirodnih i veštačkih mirisa koji su se nekada koristili, a koji se i danas pojavljuju u modernizovanom obliku.

Izloženi predmeti dolaze iz zbirki Muzeja nauke i tehnike, Muzeja za istoriju farmacije, Narodnog muzeja u Požarevcu, Muzeja primenjene umetnosti, Prirodnjačkog muzeja, Gradskog muzeja u Subotici, Parfimerije „Sava“, Instituta za sudsku medicinu Univerziteta u Beogradu i nekoliko privatnih kolekcija.
Izložba će za posetioce biti otvorena od 28. novembra 2025. do 30. aprila 2026. godine, u Galeriji 51 Muzeja nauke i tehnike. U okviru izložbe biće organizovan prateći program: radionice izrade parfema, stručna vođenja i predavanja.
Realizaciju izložbe „Nota – priča o mirisu“ podržali su Ministarstvo kulture Republike Srbije, Francuski institut u Beogradu i Međunarodni muzej parfema u Grasu.

O MIRISU
Duboko ukorenjen u evoluciji života, miris je jedan od najstarijih oblika ljudske percepcije, a u ranim fazama civilizacije imao je ključnu ulogu u preživljavanju.
Miris, kao složen fenomen koji obuhvata biološke, psihološke, kulturološke i društvene aspekte, poseduje moć da zaobiđe racionalni deo mozga i direktno utiče na emocije, sećanja i instinkte.
Sa stanovišta biologije, miris nastaje kada hemijski signali iz vazduha stimulišu receptore u nosu. Ti signali zatim gotovo istog trenutka stižu do dela mozga odgovornog za emocije, sećanja i instinkte, zbog čega mirisi mogu izazvati snažne emocionalne reakcije i probuditi davno potisnute uspomene. Čovek ima oko 400 tipova receptora koji mogu prepoznati više od jednog biliona različitih mirisa.

Kulturološki, mirisi imaju različita značenja u različitim kulturama i važnu ulogu u verskim i duhovnim obredima. Upotreba parfema i esencijalnih ulja često predstavlja simbol društvenog statusa i deo ličnog identiteta, pružajući osećaj sigurnosti i samopouzdanja. Miris je i oblik komunikacije – ne samo u životinjskom svetu, gde feromoni određuju ponašanje jedinki, već i kod ljudi, kod kojih utiču na privlačnost, raspoloženje i socijalnu interakciju.
U savremenom kontekstu moć mirisa sve više se istražuje i primenjuje. Medicina i terapija koriste aromaterapiju za smanjenje stresa, anksioznosti i bola. Kompanije koriste „mirisni brending“ kako bi povećale emocionalnu povezanost korisnika sa proizvodima i prostorom. Razvijaju se i tehnologije za prenos mirisa putem digitalnih medija, otvarajući nove mogućnosti za virtuelnu realnost i komunikaciju.

Miris je više od čula – on je veza između tela, uma i društva. Njegova sposobnost da utiče na emocije, priziva sećanja i oblikuje interakcije čini ga jedinstvenim i moćnim fenomenom. Istraživanje mirisa iz biološke, psihološke i kulturološke perspektive otvara nove puteve za razumevanje čoveka i njegove povezanosti sa okruženjem.