Kopnenim putem od Novog Sada, „Srpske Atine“, do sedišta Evropske unije, Brisela, ima 1.900 kilometara. Upravo tu razdaljinu planira da pretrči 21 student za samo 18 dana. Da bi uspeli, svakog dana će zajedno preći oko 105 kilometara, što je ekvivalent ukupno 45 maratona. U zavisnosti od dužine koraka i tempa, studenti će zajedno napraviti između 2,4 miliona i 3,8 miliona koraka — više u slučaju loših vremenskih uslova.

Inspiracija biciklistima
Nekoliko dana pred polazak, razgovarali smo sa Lanom, studentkinjom Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja je osmislila ideju ove nesvakidašnje trkačke misije. Prema dostupnim podacima, studenti širom sveta do sada nisu organizovali protestno trčanje na ovako velikoj razdaljini, što ovu akciju čini jedinstvenom na globalnom nivou.
– O svemu ovome sam razmišljala još pre dva meseca, ali sam mislila da niko nije dovoljno lud da mi se pridruži. Onda su nas inspirisali biciklisti koji su vozili do Strazbura i prešli više od 1.400 kilometara.
To mi je dalo hrabrost da predložim ideju kolegama – objašnjava Lana za Princip magazin i dodaje, dok su biciklisti završili put u Strazburu, trkači su odlučili da nastave sve do Brisela:
– Ja sam isplanirala trasu, tako da spavamo u većim gradovima i obiđemo mesta gde živi najviše naših ljudi. Krećemo iz Novog Sada, a potom slede Osijek, Virovitica, Varaždin, Grac, Beč, Salcburg, Minhen, Štutgart, Strazbur, Luksemburg, Lijež, i na kraju Brisel. Nadamo se da ćemo osamnaestog dana stići na cilj.
Za realizaciju ovog poduhvata značajna će biti i podrška građana, a svi koji žele mogu pomoći donacijama putem stranica „Trkači u blokadi“ na društvenim mrežama.

Spremni za izazov
Većina učesnika već ima iskustva sa trčanjem maratona. Lana je ove godine istrčala ceo Beogradski maraton, ali ističe da uslov za učešće nije bio formalni rezultat, već fizička spremnost i volja da se istraje.
– Mislila sam da je podrška studentskim blokadama oslabila, ali kada vidim koliko je ljudi zainteresovano za našu rutu i koliko ih svake večeri dolazi ispred RTS-a, dodatno sam ohrabrena. Nadamo se da ćemo dodatno podići atmosferu, da ćemo držati pritisak, što bi se reklo, da ćemo „pumpati“ – kaže Lana.
Trčanjem protiv tišine
Na protestu ispred RTS-a, gde smo razgovarali sa Lanom, potvrđuje i da se osećaj ignorisanja studentskih aktivnosti u medijima dodatno ukorenio.
– Studenti nisu zadovoljni izveštavanjem javnog servisa. Skoro šest meseci traju blokade, a oni se ponašaju kao da ne postojimo. To je prosto neverovatno, a svi ih mi plaćamo. Zato sada odlučno trčimo po Evropi. Isto kao što Evropa sada žmuri na ono što se dešava u Srbiji, mi želimo da ih probudimo iz zimskog sna – ističe ona.

Budućnost za koju vredi trčati
Na kraju, Lana poručuje da studenti nisu izgubili veru i da se svi studenti nadaju svetlijoj budućnosti, institucijama koje rade svoj posao, sigurnosti i boljem životu – odnosno svemu onome što predstavljaju studentski zahtevi zbog čega i jesu ušli u blokade.
– Želimo da živimo u zemlji u kojoj neće postojati rizik da nam, kada izađemo iz kuće, nešto padne na glavu. Pad nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024, kada je poginulo 16 ljudi, probudio nas je sve.
Bukvalno smo odrasli preko noći i umesto da se bavimo samo učenjem i ispitnim obavezama, mi smo počeli da se borimo za bolje društvo. Zato smo sada spremni za svaki ispit koji dolazi, bilo na fakultetu, bilo u životu – zaključuje ona.
AUTOR: LENA SLADOJEVIĆ