Petrovdan, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 12. jula, jedan je od 15 najvećih hrišćanskih praznika. Posvećen je Svetim apostolima Petru i Pavlu, najbližim učenicima Isusa Hrista i među prvim propovednicima hrišćanstva.

Crkva ih zajedno proslavlja jer su, prema predanju, postradali istog dana u Rimu zbog svoje vere. Prazniku prethodi Petrovski, odnosno Apostolski post, koji svake godine traje različit broj dana, u zavisnosti od datuma Vaskrsa.
Zašto su Sveti Petar i Pavle toliko važni
Sveti Petar bio je ribar iz Galileje i jedan od prvih Hristovih učenika. Hrišćanska tradicija smatra ga prvim episkopom Rima i jednim od stubova Crkve.
Sveti Pavle, iako nije bio među dvanaestoricom apostola, smatra se jednim od najvećih propovednika hrišćanstva. Svojim misionarskim putovanjima i poslanicama značajno je doprineo širenju hrišćanske vere širom tadašnjeg Rimskog carstva.
Pročitajte i ovaj tekst:
Freske kao nove: kako je veštačka inteligencija oživela lica srpskih vladara i svetitelja
Petrovdan kao važna prekretnica u narodnom kalendaru
U srpskoj narodnoj tradiciji Petrovdan je vekovima predstavljao važnu kalendarsku granicu. Smatralo se da nakon ovog praznika priroda polako ulazi u drugi deo leta i da se najavljuje približavanje jeseni.
Zbog toga su brojni narodni običaji bili vezani upravo za ovaj dan, naročito u poljoprivrednim krajevima.
Petrovača – prva jabuka leta
Jedan od najpoznatijih simbola q rana sorta jabuke. Nekada se verovalo da prve jabuke ne treba jesti pre Petrovdana. Na sam praznik nosile su se u crkvu na osvećenje, a zatim delile deci, rodbini i komšijama kao simbol zdravlja, mira i blagostanja.
U pojedinim krajevima postojalo je i verovanje da se jabuke toga dana ne smeju seći nožem niti udarati jedna o drugu kako se ne bi prizvao grad koji bi uništio letinu.
Lile – običaj koji se čuva i danas
Jedan od najprepoznatljivijih običaja uoči Petrovdana jeste paljenje lila.
Lile se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze i pale se uveče na trgovima, raskrsnicama i drugim mestima okupljanja. Ovaj običaj posebno je rasprostranjen u zapadnoj Srbiji, istočnoj Srbiji i Republici Srpskoj.

Prema narodnom tumačenju, plamen lila podseća na stradanje prvih hrišćana koji su zbog svoje vere spaljivani vezani za stubove, dok se u pojedinim krajevima verovalo da vatra simbolično štiti ljude, useve i stoku od nesreće.
Praznik okupljanja porodice
Petrovdan je oduvek bio vreme porodičnih okupljanja, vašara i narodnih sabora. Posle završetka Petrovsko-apostolskog posta porodice se okupljaju za svečanom trpezom, a u mnogim mestima upravo se na ovaj praznik organizuju crkvene slave, litije i veliki narodni sabori.
Smatra se i slavom pekara, kao čuvara hleba, ali i ribara, budući da je Sveti Petar, pre nego što je postao apostol, bio ribar.
Upravo zbog spoja dubokog hrišćanskog značenja i bogate narodne tradicije, Petrovdan je ostao jedan od najpoštovanijih i najradosnijih letnjih praznika u srpskom narodu.
Pročitajte i ovaj tekst:
Više od 1.100.000 vernika poklonilo se Pojasu Presvete Bogorodice: Svetinja se danas vraća u manastir Vatoped
Pročitajte i ovaj tekst:


