Dr Zorka Inić upozorava da se rak dojke sve češće otkriva kod mlađih žena i da prevencija može spasiti život
Srbija se i dalje nalazi u evropskom vrhu po smrtnosti od raka dojke. Svake godine od ove bolesti u našoj zemlji oboli oko 4.500 žena, dok više od 1.600 izgubi život, a lekari upozoravaju i da se sve češće beleže slučajevi kod žena mlađih od 40 godina. Iako savremena medicina danas omogućava mnogo bolje ishode lečenja kada se bolest otkrije na vreme, prevencija i dalje ne sme da bude reakcija tek kada se pojavi problem, već navika koja može da sačuva život.

Tako poručuje Ass. dr sci. med. Zorka Inić, specijalista opšte hirurgije i subspecijalista onkologije, doktor medicinskih nauka, asistent na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i osnivač klinike Special Medic, gde se uz rad na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije već godinama bavi prevencijom i lečenjem onkoloških pacijenata. U razgovoru za Princip magazin govori o značaju preventivnih pregleda, najčešćim zabludama, sve većem broju mlađih onkoloških pacijentkinja i tome zašto je čekanje simptoma jedna od najvećih grešaka.
Srbija je i dalje u evropskom vrhu po smrtnosti od raka dojke – šta su, iz Vašeg iskustva, ključni razlozi za tako kasno otkrivanje bolesti?
Kasno otkrivanje je posledica više faktora. Pre svega, nedovoljnog odziva na skrining programe, odsustva redovnih preventivnih pregleda, ali i straha od dijagnoze, zbog kojeg mnoge žene odlažu odlazak lekaru.
PROČITAJTE I OVU PRIČU:

U prvoj urološkoj ordinaciji na Balkanu potražili smo odgovor od stručnjaka na pitanje zašto je sve više muškaraca sterilno
Često postoji i pogrešno uverenje da „ako ništa ne boli, nema razloga za pregled“. Dodatno, određeni broj pacijentkinja se javlja tek kada promene postanu klinički očigledne, a tada bolest može biti u uznapredovalijem stadijumu. Rano otkrivanje ostaje najvažniji faktor boljeg preživljavanja.
Ako znamo da svake godine oboli oko 4.500 žena, a više od 1.600 izgubi život, gde sistem preventivnih pregleda najčešće „puca“ – u dostupnosti, svesti ili poverenju pacijentkinja?
Rekla bih da je problem kombinacija sva tri faktora, ali najviše u svesti i kontinuitetu prevencije. Preventiva ne sme da bude reakcija kada se pojavi problem, već navika.
Dostupnost pregleda može biti izazov u pojedinim sredinama, ali čak i tamo gde su pregledi dostupni, odziv nije uvek zadovoljavajući. Postoji i psihološka barijera – strah od lošeg nalaza.
Sve češće se beleže slučajevi kod žena mlađih od 40 godina – da li to menja preporuke kada je reč o početku redovnih pregleda i kojim metodama?
Svakako menja pristup. Danas sve više insistiramo na individualizovanom praćenju rizika. Kod mladih žena, posebno onih sa porodičnim opterećenjem ili genetskim predispozicijama, pregledi treba da počnu ranije.

Ultrazvuk dojki je često prva metoda izbora kod mlađih žena, dok se mamografija i magnetna rezonanca uvode prema indikacijama i proceni rizika. Važno je naglasiti da pregled ne počinje godinama – već procenom rizika, tako da se kod osoba sa prisutnim BRCA1/2 mutacijama koje nisu obolele preporučuje sledeće:
Samopregledi dojke počev od 18. godine života, jednom mesečno.
Klinički pregledi dojke počev od 25. godine života, dva puta godišnje.
Ultrazvučni pregledi od 25. godine života.
Individualizovani pristup mamografiji podrazumeva uvođenje mamografskih pregleda u godinama kada se u porodici osobe pod rizikom pojavio najraniji karcinom dojke.
Preporuka za pregled dojki magnetnom rezonancom žena koje nose mutaciju u BRCA1/2 genu, a nisu obolele, varira u odnosu na godine otpočinjanja ovih pregleda. Na primer, prema američkim NCCN preporukama, magnetna rezonanca se preporučuje posle 25. godine života, dok britanske NICE preporuke predviđaju da se magnetna rezonanca dojki primenjuje između 30. i 49. godine života.
Nosioci BRCA1/2 mutacija treba da se podvrgavaju i kliničkom praćenju karcinoma jajnika kod žena i karcinoma prostate kod muškaraca.
Metode kliničkog praćenja ne smanjuju rizik od obolevanja, već omogućavaju da se bolest otkrije u ranoj, izlečivoj fazi. Rezultati genetskih studija pokazali su da je celoživotni rizik nastanka karcinoma dojke za ženu nosioca BRCA mutacija u rasponu od 50 do 87 odsto.
Koliko su žene u Srbiji zaista informisane o značaju skrininga i šta biste izdvojili kao najveću zabludu kada je reč o raku dojke?
Informisanost jeste bolja nego ranije, ali i dalje nije dovoljna. Adekvatno informisanje, svakodnevna edukacija stanovništva na različitim nivoima, sprovođenje skrining programa i modaliteta kao na Zapadu u velikoj meri bi doprineli ranijem otkrivanju ove bolesti.

Neophodni su preventivni pregledi, odlazak kod onkološkog hirurga jednom godišnje, ultrazvučni pregledi do 40. godine, a potom mamografije, koje su obavezne od 50. do 69. godine i koje se od tada sprovode na dve godine.
Kod nosilaca BRCA mutacije mamografije se rade i ranije, kao što sam već navela.
Najveća zabluda je da rak dojke „uvek mora da se napipa“ ili da pogađa samo starije žene. Mnoge promene ne daju simptome u ranoj fazi i upravo zato skrining postoji.
Druga česta zabluda je da porodična anamneza mora biti prisutna da bi žena bila ugrožena – a većina karcinoma dojke javlja se upravo kod žena bez pozitivne porodične istorije.
Koji su prvi znaci koje žene najčešće zanemaruju i kada je trenutak da se bez odlaganja jave lekaru?
Najčešće se zanemaruju male bezbolne kvržice, promene na koži dojke, uvlačenje bradavice, iscedak iz bradavice, asimetrija dojki koja ranije nije postojala ili promene u pazušnoj jami.
Važno je reći: svaka nova promena koja traje ili zabrinjava zahteva pregled. Ne treba čekati da „prođe samo od sebe“. U onkologiji vreme često pravi veliku razliku.

Iz perspektive onkologa i nekoga ko danas vodi privatnu praksu, koliko preventivni pregledi mogu da promene tok bolesti ako se rade redovno i na vreme?
Preventivni pregledi mogu potpuno promeniti tok bolesti. Kada se tumor otkrije u ranoj fazi, lečenje je manje agresivno, ishodi su bolji, a šanse za potpuno izlečenje značajno veće.
U mnogim slučajevima rano otkriven karcinom danas je izlečiva bolest.
Kada biste mogli da pošaljete jednu jasnu poruku ženama u Srbiji, posebno onima koje odlažu pregled, kako bi ona glasila?
Ne čekajte simptome. Kada se rak dojke otkrije na vreme, može biti izlečiv. Pregled danas može značiti život sutra. Zakažite već sutra vaš pregled u Special Medic-u.
AUTOR: LENA KARMAN
PROČITAJTE I OVU PRIČU:

Dejvid Sinkler sa Harvarda o NMN suplementu i pokušajima da uspori starenje
PROČITAJTE I OVU PRIČU:

Nobelova nagrada za medicinu 2025 otkriva kako mikroRNK utiču na razvoj bolesti i starenje organizma
PROČITAJTE I OVU PRIČU:
